Vodeća bolest današnjice, demencija Alzheimerova tipa, u stalnom je porastu i najčešća je od svih demencija, rekla je Štefica Mikšič, magistra sestrinstva u svom predavanju održanom 28. rujna 2015. god. u Centru Amadea – Dnevnom boravku za starije osobe.
Alois Alzheimer 1906. godine prvi je put opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB), odnosno Alzheimerova demencija. To je najčešći tip nepopravljive i napredujuće degenerativne bolesti mozga, koja zahvaća stanice moždane kore i okolnih struktura. Od postavljanja dijagnoze oboljeli prosječno žive pet do sedam godina. Demenciju uzrokuju mnoga stanja, od kojih su neka prolazna, a neka nisu. Katkad starije osobe imaju emocionalne probleme koji se mogu zamijeniti demencijom. Osjećaj samoće, zabrinutosti ili dosade često se javlja u starijih osoba suočenih s odlaskom u mirovinu ili smrću bliske osobe. Samoća je veliki problem. Prilagođavanje na te promjene uzrokuje smetenost i zaboravljivost. No, ti emocionalni problemi lakše se podnose uz potporu bliskih osoba ili profesionalnu medicinsku pomoć. Mjesto za prevenciju demencije odnosno AB su zdravstvene ustanove, Domovi i Dnevni boravci za starije osobe, gdje se ljudi međusobno druže, razgovaraju, igraju društvene igre i na ostale načine uz pomoć med. osoblja i volontera nastoje što duže zadržati još očuvane psihičke i tjelesne sposobnosti te na taj način poboljšati kvalitetu života i doživjeti starost dostojnu čovjeka.
Teodor Horvat
